Nakon završenog perioda koji sam nazvao Mjesec bosanske pismenosti i svečanih jezičkih dana koji su njime obuhvaćeni, nastavnici bibliotekari, studenti, autori… imaju nove prilike da njihove aktivnosti, projekti i problemi dođu do veće pažnje javnosti. Mjesec knjige je počeo, a 5. oktobra je i Svjetski dan učitelja. Tim povodom želim zajednici BESPLATNO učiniti dostupnom svoju knjigu Pragmatički aspekti romana Ponornica Skendera Kulenovića iz 2018. godine, čiji je izdavač Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli. Knjiga može biti posebno zanimljiva ove godine, jer se u septembru 2020. navršilo 110 godina od Kulenovićeva rođenja.

Knjiga se može preuzeti putem OVE FORME.

Knjiga može biti korisna nastavnicama i nastavnicima književnosti na svim nivoima obrazovanja, potom lingvistima, naročito onima koji se bave pragmatikom, stilistikom i analizom diskursa, književnim teoretičarima, kritičarima i historičarima, piscima, a naročito se nadam da će se njome služiti studenti i srednjoškolci kao pomoćnom literaturom za interpretaciju Ponornice ili kao modelom za interpretaciju drugih književnih djela.

Roman Ponornica Skendera Kulenovića prvi put je objavljen 1977. godine (Nolit, Beograd). Kulenović je za života najviše bio cijenjen kao autor soneta, poema, drama i priča za djecu, a Ponornicu, svoj jedini roman, objavio je potkraj života – umro je u januaru 1978. godine. Bogatstvo jezika, dobro vođenje fabule, precizna psihološka profiliranost likova, uvjerljiva motivacija…, sve su to kvaliteti koji odlikuju ovaj roman, za koji se može ustvrditi da je veoma zreo i potpuno dostojan da se, ma kako to paradoksalno zvučalo, smatra krunom karijere velikog pjesnika.

Od prvog objavljivanja do danas Ponornica je postala veoma cijenjeno i utjecajno književno djelo, naročito u Bosni i Hercegovini. Doživjela je mnogo izdanja u okviru različitih edicija, postala dio literarnog kanona, ustabilila se u školskim i univerzitetskim programima. Utjecaj romana Ponornica postao je još veći od druge polovice 1990-ih, otkad je bošnjačka književnost, koja je Ponornicu prepoznala kao dio sebe, doživjela značajniju društvenu afirmaciju. Godine 2000. Ponornica je prvi put dramatizirana i premijerno prikazana 24. 11. 2000. godine u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici.

Dosad je roman Ponornica bio tema više književnohistorijskih studija i kraćih tekstova. Međutim, jezikom Ponornice bavilo se malo autora. Nešto više lingvista bavilo se jezičkim odlikama Kulenovićevih djela uopće, pa su se djelimično zanimali i za Ponornicu. Kulenovićeva djela, pa tako i Ponornica, bila su tokom proteklih desetljeća tema velikog broja diplomskih i magistarskih radova. Uz to, bosnisti veoma često uključuju Ponornicu u korpuse na kojima sprovode istraživanja različitih lingvističkih pojava. Između ostalih, ona je i izvor primjera u nekim temeljnim djelima bosnistike, kao što su Pravopis bosanskoga jezika (S. Halilović, 1996), Gramatika bosanskoga jezika (Dž. Jahić, S. Halilović, I. Palić, 2000) i Frazeologija bosanskoga jezika (I. Tanović, 2000).

Nakon što sam svjedočio mnogim potvrdama i priznanjima vrijednosti i značaja Ponornice i nakon mnogo čitanjā ovog romana, pokazalo se da jezik ovog djela nije dovoljno proučen, da on nudi još obilje rasutog i nekategoriziranog jezičkog materijala koji može doprinijeti i interpretaciji teksta i proširivanju teorijskih spoznaja o upotrebi jezika u književnom djelu. Stoga sam odlučio da posvetim jednu monografiju isključivo Ponornici, odnosno njenom jeziku.

U knjizi me zanimao prvenstveno jezik djela, i to ne jezik kao struktura, već jezik kao sredstvo kojim se u univerzumu djela ili u realnom svijetu kome pripada čitalac postižu neki značajni efekti. Zanimala me je upotreba jezika. Analiza upotrebe jezika može doprinijeti interpretaciji djela, a svakako svjedoči o njegovu kvalitetu, donosi obilje precizno opisanih i vrednovanih primjera za razne lingvističke pojave i, napokon, omogućava i određene nove teorijske zaključke.

Ni u kom slučaju ne smatram da čitalac mora biti posebno ȍbučen ili pripremljen da bi čitao i tumačio djelo. Čitalac ne mora biti “tekstualni detektiv” koji će analizirati najsitnije tragove smisla koje je pisac rasijao po tekstu, ali se svakako može okoristiti otkrićima i zaključcima do kojih dođu posvećeniji istraživači.

Navedeni podaci sadržani su u uvodu u knjigu Pragmatički aspekti romana Ponornica Skendera Kulenovića.

Do sljedećeg teksta, pozivam vas da čitate moj blog. Podijelite tekstove sa svojim poznanicima i, svakako, pratite me na društvenim mrežama Facebook i Instagram.

Prijavite se da dobijate obavještenja o novostima na blogu i BESPLATNO preuzmite knjigu putem ovog linka.