Prije tačno pet godina (29. augusta 2020. godine) pokrenuo sam ovaj blog kao medij koji treba biti podrška mojim ciljevima što sam ih imao kao profesor i autor. U programskom tekstu najavio sam da ću blog koristiti za “promociju, kritiku, proizvodnju vrijednosti i odgovore na pitanja koja niko neće da mi postavi” te da ću na njemu određene ideje o jeziku književnosti i kulturi predstavljati “kratko i jasno, držeći se znanstvenih činjenica i vlastitih razmišljanja o tim idejama”. Danas, nakon 45 tekstova i preko 100.000 vaših posjeta, vjerujem da je blog ostao u okviru najavljenog i da nije iznevjerio svoju misiju skretanjem u neznanstvenost i populizam. Broj vaših posjeta pokazuje da je zanimanje za tekstove bilo konstantno, iako – ruku na srce – tekstovi na blogu nisu objavljivani prečesto.

Tekstovi objavljeni na blogu najvećim dijelom tematiziraju prirodu normiranja jezika, govore o objavljenim knjigama o jeziku i lingvistici te manjim dijelom sadrže savjete i sjećanja ili pozivaju na akciju…). Tekst koji je imao najviše posjeta u toku jednog dana bio je Korona kao pravopisni problem: Kako se pišu nazivi mikroorganizama i bolesti?. Tekst Eskimi i njihovi nazivi za snijeg prenesen je u više drugih medija (Stav, Analiziraj.ba…), a najveći utjecaj imao je, naravno, Predgovor “Bosanskom pravopisu” Refika Bulića.

Tekst Mjesec bosanske pismenosti – od Kulina bana do evropskih dana, jedan od prvih tekstova na blogu, nije imao očekivani efekt. Iako ima dobar potencijal, taj je potencijal u prethodnih pet godina realiziran veoma malo, skoro nimalo. Da podsjetim, u tekstu je predloženo da se period od 29. augusta do 26. septembra obilježava kao Mjesec bosanske pismenosti. Srećom, pokazuje se da kulturne institucije sve više koriste simbolički potencijal oktobra kao mjeseca knjige.

Dokazi da čitate tekstove na blogu bili su mi podsticaj da blog održavam aktivnim i da razmišljam o novim mogućnostima dijeljenja sadržaja o jeziku, književnosti i kulturi. U prethodnih 15 godina stekao sam mnogo iskustva u izdavaštvu, uređivanju stručnih medija i međunarodnoj saradnji. Od 2013. godine uređujem naučno-popularni časopis za jezik i književnost Lingvazin, zahvaljujući kojem sam stekao veliku mrežu saradnika širom svijeta. Na osnovu intervjua s čuvenim svjetskim lingvistima i književnim teoretičarima objavljenim u Lingvazinu nastala je i knjiga Traganje i trajanje u jeziku: Lingvazinovi intervjui. Petogodišnje uređivanje bloga i povratne informacije u vezi s tim potvrdili su mi da u bosanskohercegovačkoj javnosti postoji velika potreba za stručnim i sistematičnim informiranjem i stručnim medijima u koje zajednica može imati povjerenja i koji će biti posrednici između nauke, obrazovanja, kulture, s jedne, i javnosti, s druge strane. Stoga sam odlučio pokrenuti novi medijski projekt – portal Bosnistika.

Bosnistika je stručno-informativni portal koji spaja stručnjake i javnost, posvećen prvenstveno jeziku, književnosti, kulturi, obrazovanju, komunikaciji i politikama koje ih se tiču. Osim toga zanimat će se i za sva “bosanska posla” i vijesti o njima od kojih će čitaoci moći imati koristi. Iako je imenom simbolički vezana za Bosnu, Bosnistika će čitaoce snabdijevati vijestima  i zanimljivostima i iz regije i svijeta, s ciljem širenja znanja te izgradnje i jačanja zajednice.

Dragi čitaoci bloga, budući čitaoci Bosnistike, portal ćete moći čitati za nekoliko dana. Pozivam vas da redovno pratite i čitate Bosnistiku, javite nam vijesti iz svoje sredine, napišete nešto… Za početak, pratite profile portala Bosnistika na društvenim mrežama Facebook, Instagram i X. Obavijestite o Bosnistici i svoje poznanike.